Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum), koji je poznat i kao Barski rodoslov. Nastao je u drugoj polovini XII vijeka u Baru od strane anonimnog autora koji je bio sveštenik Dukljansko – barske nadbiskupije.

Miroslavljevo jevanđelje nastalo u krajem XII vijeka je najznačajniji ćirilični spomenik crnogorske i južnoslovenske pismenosti. Izrađen je po narudžbini Kneza Miroslava za potrebe njegove zadužbine, crkve svetog Petra i Pavla koja se nalazila u Bijelom Polju.

Veliku prekretnicu u istoriji pisanih djela predstavlja nabavka prve štamparije od strane tadašnjeg gospodara Zete – Đurađa Crnojevića, koji je još u tim vremenima uvidio ulogu i značaj pisanih djela u podizanju kulture i svijesti naroda. To je bila ne samo prva štamparija u Crnoj Gori nego i prva štamparija u nekoj Južno – Slovenskoj državi, svega četrdesetak godina nakon što je Johan Gutenberg u Mainzu štampao prvu knjigu na svijetu.

Za vrijeme postojanja u Štampariji Crnojevića su štampani sljedeći naslovi i to:

• Oktoih prvoglasnik – štampan 1494. godine predstavlja prvu štampanu knjigu u tadašnjoj Zeti i ujedno prvu knjigu u nekoj od Južno – Slovenskih država

• Oktoih petoglasnik

• Psaltir

• Trebnik (molitvenik)

• Četvorojevanđelje

Štampanjem Oktoiha prvoglasnika otpočelo je novo kulturno razdoblje Crne Gore, kao države koja je prva među svim Južno-Slovenskim državama prepoznala vrijednosti pisanih djela.

Kur’an iz Husein Pašine džamije iz XVI vijeka predstavlja najvrijednije islamsko pisano djelo sa područja Crne Gore. Ručno je pisano na arapskom jeziku i dan danas se čuva u istoimenoj džamiji u Pljevljima.

Barski glagoljski misal iz 1893. godine je kapitalno djelo koje ima izuzetnu vjersku vrijednost i simboliku. Njim je po prvi put omogućeno da se liturgija u Crnoj Gori služi na glagoljici, a ne na latinskom jeziku. Ta istorijsko – religijska vrijednost ga svrstava u red najznačajnijih pisanih djela sa prostora Crne Gore.